Muški hokej na ledu postao je olimpijski sport 1920. godine, a Kanada je zasjenila natjecanje nekoliko desetljeća, pobijedivši na gotovo svim turnirima sve do uspona moćnog sovjetskog "Velikog crvenog stroja" 1956. Sovjetski savez vladao je sportom u drugoj polovici 20. stoljeća.
Rane godine
Prvi olimpijski muški hokejaški turnir zapravo je održan tijekom ljetnih olimpijskih igara 1920. godine u Antwerpenu u Belgiji.
Zimske olimpijske igre, koje su započele 1924. godine u Chamonixu u Francuskoj, uključivale su muški turnir u hokeju na ledu i od tada su dio zimskih igara.
Kanada je dominirala u ranim godinama olimpijskog hokeja na ledu, osvojivši zlatnu medalju na pet od prvih šest turnira. Ali njegova dominacija nije trebala trajati. Od sredine 50-ih do kraja 80-ih, Sovjetski Savez je posjedovao olimpijski hokej na ledu, osvojivši sedam zlatnih medalja tijekom devet olimpijskih turnira. (SAD su osvojile zlato 1960. i 1980. kada su igrači koledža pobijedili SSSR u "Čudu na ledu".)
"Sovjeti su strukturirali svoju elitnu ligu kako bi osigurali uspjeh nacionalnog tima u međunarodnom natjecanju, " primijetio je John Soares u članku iz 2008. godine u časopisu Brown Journal of World Relations. Međunarodni olimpijski odbor dopustio je profesionalnim sportašima da se natječu u hokeju na ledu do 1986., a Nacionalna hokejaška liga nije dala zeleno svjetlo za njegove igrače na sudjelovanju na Igrama do 1998. godine.
'Amaterski' profesionalci
Zbog sportskih propisa, samo se amateri mogli natjecati u olimpijskom hokeju na ledu za većinu zemalja. Sovjeti su, nasuprot tome, razvili ono što je u osnovi bila profesionalna olimpijska hokejaška reprezentacija, premda zemlja, kako Soares primjećuje, nije to nazvala:
Svi sovjetski sportaši svrstani su u amatere, a mnogi od najboljih hokejaša u Sovjetskom Savezu proglašeni su profesionalnim vojnim časnicima, iako su trenirali u svom sportu puno radno vrijeme i dobili odštetu koja ih je svrstala među elite u sovjetskom društvu.
Dopuštanje Sovjetima da igraju hokejaške reprezentacije na ledu sastavljene od sportaša koji su radili na puno radnog vremena pomoglo im je da prebrode olimpijske protivnike.
Nakon raspada SSSR-a 1991, neke su nacije koje su činile Sovjetski Savez počele razvijati vlastite timove. Ipak, Zajednica neovisnih država, koju su činili većina zemalja bivšeg SSSR-a, uspjela je osvojiti zlato 1992. godine.
Počevši od 1998. godine, timovi iz drugih zemalja, pojačani uključivanjem NHL igrača, počeli su se izmjenjivati na postolju s medaljama. Međutim, 2017. godine NHL je poništio odluku i zabranio svojim igračima sudjelovanje u olimpijskom hokeju. Pobjednički tim 2018. godine sačinjavali su neovisni sportaši iz Rusije, kojima je bilo dopušteno natjecati se iako im je zemlja službeno zabranjena na Olimpijskim igrama zbog doping skandala.
Godina |
Zlato |
Srebro |
bronza |
1920 |
Kanada |
Ujedinjene države |
Čehoslovačka |
1924 |
Kanada |
Ujedinjene države |
Velika Britanija |
1928 |
Kanada |
Švedska |
Švicarska |
1932 |
Kanada |
Ujedinjene države |
Njemačka |
1936 |
Velika Britanija |
Kanada |
Ujedinjene države |
1948 |
Kanada |
Čehoslovačka |
Švicarska |
1952 |
Kanada |
Ujedinjene države |
Švedska |
1956 |
Sovjetski Savez |
Ujedinjene države |
Kanada |
1960 |
Ujedinjene države |
Kanada |
Sovjetski Savez |
1964 |
Sovjetski Savez |
Švedska |
Čehoslovačka |
1968 |
Sovjetski Savez |
Čehoslovačka |
Kanada |
1972 |
Sovjetski Savez |
Ujedinjene države |
Čehoslovačka |
1976 |
Sovjetski Savez |
Čehoslovačka |
Zapadna Njemačka |
1980 |
Ujedinjene države |
Sovjetski Savez |
Švedska |
1984 |
Sovjetski Savez |
Čehoslovačka |
Švedska |
1988 |
Sovjetski Savez |
Finska |
Švedska |
1992 |
CIS |
Kanada |
Čehoslovačka |
1994 |
Švedska |
Kanada |
Finska |
1998 |
Češka Republika |
Rusija |
Finska |
2002 |
Kanada |
Ujedinjene države |
Rusija |
2006 |
Švedska |
Finska |
Češka Republika |
2010 |
Kanada |
Ujedinjene države |
Finska |
2014 | Kanada | Švedska |
Finska |
2018 | Olimpijski sportaši iz Rusije | Njemačka | Kanada |